Uvod u projektni menadžment međunarodnih projekata
5. EU programi financiranja
U nastavku možete pronaći kratki opis osnovnih tipova europskih programa za financiranje projekta u znanosti i razvoju u okviru kojih se hrvatski znanstvenici i stručnjaci mogu natjecati za potpore svojim projektima, inicijativama, mrežama te tablicu s osnovnim karakteristima programa.
EUREKA | Horizon 2020 | COST/ European Science Foundation |
Erasmus | ESF, ERDF... |
|
---|---|---|---|---|---|
Vremensko razdoblje | 1-4 godine |
1-7 godina |
6-10 godina |
1- 3 godine |
1-2 godine |
Područje djelovanja |
Proizvodi i usluge za komercijalnu primjenu |
Znanstveni rezultati i njihova primjena (javna i europska korist) |
Znanstvena izvrsnost i publikacije |
Obrazovanje i javni sektor |
Politike, usluge, kvalifikacije, procesi, jačanje kapaciteta... |
Pokretanje prijave projekta | Iniciran od predlagatelja |
Pozivi za prijedloge, prema zadanim tematskim područjima |
Iniciran od predlagatelja |
Pozivi za prijedloge |
Pozivi za prijedloge |
Sudionici | Pretežno industrija, SMEs, instituti i HEI |
Sveučilišta, istraživaki instituti i industrija (50/50) pojedinci |
Pretežno sveučilišta i istraživački instituti |
Sveučilišta, škole, javni sektor, pojedinci |
Javne ustanove, poduzeća, javni sektor, NGO... |
Financiranje | Nacionalni izvori i privatni kapital |
Centralni fond EU |
Nacionalni izvori |
Centralni fond EU |
Decentraliziran |
Tablica: Osnovni EU programi financiranja i njihova obilježja
Naglašavamo da se kod gotovo svih projekata, u programima iz prethodne tablice, zahtjeva da partneri budu iz nekoliko europskih zemalja te da obuhvaćaju različite tipove organizacija (sveučilišta, mala i srednja poduzeća, nevladine udruge itd.). Tako su u Eureka projektu dovoljna dva partnera iz dvije različite zemlje koje su pristupile Eureka mreži, dok se minimalno četiri zemlje moraju uključiti kod prijave COST projekta.
Dakle, treba se uložiti prilično truda u uspostavljanje konzorcija za projekt, a i prijave treba napraviti u skladu s visokim standardima. Nadalje, kod većine programa, evaluacijski postupak je vrlo strog, broj prijava višestruko nadmašuje raspoloživa sredstva, pa je prolaznost relativno mala. S druge strane, treba uzeti u obzir da se radom na međunarodnim projektima mogu razviti istraživački kapaciteti i konkurentnost u međunarodnim okvirima, moguće je nabaviti istraživačku opremu, platiti službena putovanja, materijal, knjige i druge publikacije itd. Nadalje, moguće je plaćanje dodatnog rada, zapošljavanje asistenata i istraživača. Na kraju, a možda i najvažnije, omogućuje se umrežavanje u Europski prostor istraživanja i razvoja.
Zbog kompleksnosti prijave i implementacije međunarodnih projekata, ovakva projektna aktivnost zahtjeva i dodatnu edukaciju u projektnom menadžmentu i srodnim disciplinama. Nadalje, kod većine međunarodnih projekata potrebna je jaka institucijska podrška, a često i uspostava ureda za upravljanje projektima u organizacijama.
Početno ulaganje u prijavljivanje međunarodnih projekata u prvo se vrijeme ne isplaćuje financijski jer je kod većine spomenutih programa mala prolaznost, ali na duži vremenski period dolazi do brojnih dobrobiti. Stoga je potrebno raditi i na promjeni stava prema prijavljivanju međunarodnih projekata.